Masti, ugljikohidrati, proteini i voda su makroelementi prehrane koji se moraju unositi u organizam budući da se iz njih stvara energija za normalan rad organizma i život uopće.

 

Godine 1927. godine znanstvenici Herbert Evans i George Burr u svojem su istraživanju pokazali da prehrana bez masti kod pokusnih životinja izaziva brojne poremećaje u rastu i razvoju. Saznanje da su masti od životne važnosti za normalan rast i razvoj navelo je znanstvenike na zaključak kako se u njima očito nalazi neki sastojak važan za život te su ga nazvali vitamin F. Dvije godine kasnije isti dvojac znanstvenika objavljuje kako do tada nepoznati sastojak masti neophodan za život i zdravlje nije vitamin već jedna posebna kiselina koju su nazvali linoleična kiselina. U odsustvu ovog važnog sastojka masti nastaju poremećaji u razvoju i rastu organizma. Tako se razvio pojam „esencijalna masna kiselina“ koji označava masnu kiselinu neophodnu za život i zdravlje, a koju tijelo ne može samo proizvoditi već se mora unositi prehranom.

Desetljeća koja su slijedila bila su prepuna istraživanja i novih otkrića u području masti i masnih kiselina. Prijelomni trenutak dogodio se 1970-ih godina kad se otkrila masna kiselina neophodna za život i zdravlje ljudi nazvana – omega 3. Nedugo zatim došlo je do otkrića i omega 6 masne kiseline. Upravo je pravilna kombinacija i omjer ovih dviju masnih kiselina osnovni preduvjet za normalan rast i razvoj. Hladno prešano ulje konoplje je jedino biljno ulje koje sadrži idealan omjer omega 3 i omega 6 nezasičenih masnih kiselina za ćovjeka.

 

Istraživanja širom svijeta pokazala su da se manjak masnih kiselina u tijelu može povezati s nastankom mnogih poremećaja i bolesti. Dakle mnoge dijete koje kao glavni cilj imaju restrikciju masti koje unosimo u tijelo, mogu biti jako štetne i proizvesti mnoge poremećaje.

 

Osnovna omega 3 masna kiselina jest alfa-linolenska kiselina (ALA), koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: eikosapentanoičnu kiselinu (EPA) i dokosaheksanoičnu kiselinu (DHA). Konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle zdrave populacije tek se manji dio ALA metabolizira u EPA i DHA (oko 10 %) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma. Zbog toga je potrebu za ovim masnim kiselinama poželjno namiriti hranom. Riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA. Namirnice biljnog porijekla bogate omega 3 masnim kiselinama uključuju lanene sjemenke i njihovo ulje, orahe te ulje soje i repice. Međutim, omega 3 masna kiselina sadržana u njima je ALA zbog čega ove namirnice nerijetko ne osiguravaju dovoljne količine DHA za optimalan razvoj i funkcioniranje mozga.

Omega 3 masne kiseline nalazimo u ribi te se zato preporučuje barem nekoliko puta u tjednu jesti ribu. Ovdje se ubrajaju sardine, losos i druge ribe. Omega 6 kiselinama bogati su noćurak, kupine i dr. Ulje lana bogato je objema ovim kiselinama, no valja napomenuti da se u mnogih ljudi i životinja masne kiseline iz lanenih sjemenki veoma teško ili nikako ne apsorbiraju u tijelu i zato je konzumiranje lanenih sjemenki često beskorisno, osobito ako nisu mljevene ili u obliku ulja.

 

Ulje konoplje je jedino jestivo ulje koje sadrži neposredne metabolite linolne i alfalinolenske kiseline, odnosno gamalinolensku kiselinu (GLA) i stearidonsku kiselinu (SDA). Zbog toga sprječava slabljenje metabolizma esencijalnih masnih kiselina i pomaže postizanju ravnoteže u tijelu koji su rezultati genetskih čimbenika, unosa ostalih masnoća, starenja i životnih navika. Visok sadržaj masnih kiselina omega 3 i 6 te relativno visok udio fitosterola koristan je za kardiovaskularni sustav. GLA se pokazala učinkovitom i pri liječenju reumatičnog artritisa i aktivne upale zglobova. GLA i vitamin D u konoplji također su korisni pri sprječavanju i liječenju osteoporoze. Osim toga, proizvodi s mnogo esencijalnih masnih kiselina mogu pomoći pri nepravilnostima na koži, upalama, gubitku vode iz površinskog sloja, svrabu i sporom zacjeljivanju rana. GLA je korisna i za atopične ekceme i psorijazu. I još jedna vrlo važna činjenica: jedino ulje konoplje ima omjer omega-3 u odnosu na omega-6 jednak kao u ljudskom tijelu, tj. omjer 3:1 – službeno priznat kao optimalan za ljude.

 

Esencijalne masne kiseline potrebne su za proizvodnju energije za tijelo, prijenos kisika iz zraka do svih organa u tijelu, proizvodnju hemoglobina u crvenim krvnim stanicama, itd. Nalazimo ih u velikim koncentracijama i u mozgu jer su tamo potrebne za prijenos signala između živčanih stanica i normalno funkcioniranje mozga. Potrebne su i u membranama stanica gdje reguliraju propusnost za tvari koje ulaze i izlaze iz stanica. Vrsta prehrane, tj. jedemo li više zasićenih ili nezasićenih masti i ulja, uvjetuje kojim će se lipidima izgrađivati stanične membrane. Ukoliko su to zasićeni lipidi, propusnost membrana bit će otežana što može uzrokovati mnoge poremećaje i bolesti. Prevelike količine zasićenih masti su citotoksične, dakle štetne za stanice tijela.

 

Omega 3 i omega 6 masne kiseline potrebne su i za proizvodnju prostaglandina, sastojaka potrebnog u mnogim tjelesnim funkcijama kao što su proizvodnja hormona, imunološki sustav, kontrakcija krvnih žila, regulacija bolova i upalnih procesa i dr. Prostaglandini tipa 1 i 3 smatraju se pozitivnim jer šire krvne žile, snižavaju razinu loših masti i kolesterola u njima i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Prostaglandini tipa 2 rade suprotne procese koji su također neophodni za normalno funkcioniranje našeg organizma. Prostaglandini tipa 1 i 2 nastaju iz omega 6 masnih kiselina, a tip 3 iz omega 3 masnih kiselina. Unosom dovoljnih količina esencijalnih masnih kiselina omogućavamo pravilan odnos između različitih tipova prostaglandina koji se iz njih proizvode i zbog toga su ove masne kiseline prijeko potrebne za ljudski život i zdravlje.